Tragač za zvijezdama, spomen na Mirka Danijela Bogdanića

Četvrtak, 04. studenog 2010. u 23:26 sati

Izložba "Tragač za zvijezdama", na kojoj su predstavljeni radovi velikoga hrvatskog i međunarodnog znanstvenika, matematičara, astronoma i geodeta, rođenog Virovitičanina Danijela Mirka Bogdanića, otvorena je danas u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici (NSK) u Zagrebu. Izložba je organizirana u povodu 250. obljetnice rođenja Danijela Mirka Bogdanića i 200. obljetnice dovršetka Lipszkyjeva zemljovida Ugarske. Bogdanićev izvanredan znanstveni rad na izložbi je predstavljen replikom Lipszkyjeva zemljovida u cijelosti, s nekoliko izvornih bogato ilustriranih listova te s 38 kaširanih panoa. Tu je i korespondencija s raznim ustanovama, podatci o školovanju, molbe za zaposlenje i drugo.


Bogdanić na Lipszkyjevoj karti

Izložbu je otvorio ministar kulture Božo Biškupić, istaknuvši kako je Bogdanić svojim radom i postignućima zadužio i obvezao svoj narod. Pozdravio je otvorenje izložbe koja je ujedno pokušaj da se podsjeti i otkloni povijesna nepravda kojom je taj znanstvenik gotovo zaboravljen. Rekao je da je u Mađarskoj postavljen spomenik Bogdaniću, što bi bilo primjereno i za Viroviticu, Bogdanićev rodni grad.

Izložbu su zajedno organizirali NSK, Hrvatski državni arhiv te Mađarski državni arhiv, čiji je ravnatelj Reisz T. Csaba, ujedno i autor izložbe. Govoreći o tom međunarodnom projektu, Csaba je podsjetio kako je na izradi Lipszkyjeva zemljovida Ugarske sudjelovalo oko 150 osoba. Možemo reći da ni jedan historiografski projekt nije istražen kao ovaj, kazao je Csaba.

Kruna Bogdanićeva znanstvenog rada jest rad s vojnim časnikom Monarhije Janom von Lipszkym na izradi velikoga preglednog zemljovida Kraljevine Ugarske. Lipszky je angažirao Bogdanića na geodetsko-astronomskim mjerenjima te ga je 1798. austrijski car i službeno imenovao carskim mjernikom. Od 1799. do 1801. trajao je mjernički rad na terenu i izračunavanja, a 1802. Bogdanić umire. Lipszky je dovršio zemljovid i objavio ga 1806. u Pešti, u 12 dijelova, izrađen tehnikom bakroreza. Nacionalna i sveučilišna knjižnica ima taj zemljovid u nekoliko primjeraka. U prigodi otvorenja izložbe, gostima iz Mađarske te ministru Biškupiću, učenici Osnovne škole Vladimir Nazor iz Virovitice, predvođeni učiteljem Zlatkom Kovačevićem, predali su prigodne poklone. 

Danijel Mirko Bogdanić, hrvatski matematičar, astronom i geodet, rođen je 5. studenoga 1760. u Virovitici, a umro je 31. siječnja 1802. u Budimu. Školovao se u Pešti gdje je na sveučilištu i doktorirao iz matematike i astronomije. Godine 1792. tiskao je svoje važno povijesno djelo na hrvatskom jeziku pod naslovom "Dogodjaji svieta, Dio I.", primjerak kojega se čuva u NSK. U NSK drže da je značenje toga djela veliko, ne samo zbog činjenice da je potkraj XVIII. stoljeća napisano i tiskano na hrvatskome jeziku u Beču već i zbog gotovo suvremenog multidisciplinarnog pristupa znanosti. Osobito je važno istraživanje i tumačenje astronomskog i geografskog pojma zemljopisne širine, odnosno mjerenja geografskih koordinata, koje će odrediti njegov daljnji znanstveni i stvaralački put. (HINA / virovitica.net / Virovitičko-podravska županija, foto: Kristijan Toplak)


Nacionalna sveučilišna knjižnica - Otvorena izložba Tragač za zvijezdama

U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu 4. studenoga 2010. svečano je otvorena međunarodna izložba Tragač za zvijezdama.

Izložbu su organizirali Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, Hrvatski državni arhiv i Mađarski državni arhiv, povodom obilježavanja 250. obljetnice rođenja hrvatskog astronoma i matematičara Danijela Mirka Bogdanića i 200. obljetnice dovršetka Lipszkyjevoga zemljovida Ugarske.

Izložbu je otvorio mr. sc. Božo Biškupić, ministar kulture Republike Hrvatske.

Na svečanom otvorenju pozdravne govore održali su:

- prof. dr. sc. Tihomil Maštrović, glavni ravnatelj Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu
- Dr. sc. Stjepan Ćosić, ravnatelj Hrvatskog državnog arhiva
- Csaba T. Reisz, ravnatelj Mađarskog državnog arhiva i autor izložbe.

Članovi školske grupe astronomskog društva "Danijel Mirko Bogdanić" iz Virovitice uručili su ministru Biškupiću i ravnatelju Reiszu dva jedinstvena sunčana sata s koordinatama gradova Zagreba i Budimpešte.

Na izložbi je prikazana replika zemljovida te nekoliko izvornih, bogato ilustriranih, listova. Ovom izložbom podsjećamo na Bogdanićev izuzetan znanstveni rad te dijelom otklanjamo povijesnu nepravdu kojom je veliki hrvatski i međunarodni znanstvenik, matematičar, astronom i geodet gotovo zaboravljen.

Izložba je otvorena do 14. studenoga 2010.

Mirko Danijel Bogdanić, hrvatski matematičar, astronom i geodet, rođen je 5. studenoga 1760. u Virovitici, a umro 31. siječnja 1802. u Budimu. Školovao se u Pešti, gdje je na Sveučilištu i doktorirao iz matematike i astronomije te na taj način postao jedan od značajnih Hrvata u razvoju i promoviranju egzaktnih znanosti. Stalna glad za znanstvenim istraživanjem odvela ga je u prijestolnicu monarhije, Beč, gdje je godine 1792. kod Josipa Baumeistera tiskao svoje značajno povijesno djelo na hrvatskom jeziku, pod naslovom „Dogodjaji svieta, Dio I.", primjerak kojega čuvamo u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnicu u Zagrebu. Značenje toga djela je veliko, ne samo činjenicom da je krajem XVIII. stoljeća napisano i tiskano na hrvatskome jeziku u Beču, već i svojim gotovo suvremenim multidisciplinarnim pristupom znanosti. Od osobitog je značenja i istraživanje i tumačenje astronomskog i geografskog pojma geografske širine odnosno mjerenja geografskih koordinata, koje će odrediti njegov daljnji znanstveni i stvaralački put.

Kruna znanstvenoga rada Danijela Mirka Bogdanića je rad na izradi velikoga preglednog zemljovida Kraljevine Ugarske, vojnoga časnika Monarhije, Jana von Lipszkoga. Lipszky je angažirao Bogdanića na geodetsko-astronomskim mjerenjima, te ga je godine 1798. austrijski car i službeno imenovao carskim mjernikom. Od 1799. do 1801. godine trajao je iscrpan mjernički rad na terenu i izračunavanja. Iscrpljen bolešću, 1802. Bogdanić umire. Lipszky je dovršio zemljovid, koji je objavio 1806. u Pešti, pod nazivom „Mappa generalis regni Hungariae : partiumque adnexarum Croatiae, Slavoniae, et confinium militarium magni item principatus Transilvaniae... adjectis finibus provinciarum Bukovinae, Galliciae, Silesiae, Austriae, Styriae, Carinthiae, Carnioliae, Dalmatiae, Bosniae, Serviae, Valachiae et Moldaviae“. Zemljovid se sastoji od 12 dijelova te je izrađen tehnikom bakroreza. Nacionalna i sveučilišna knjižnica posjeduje nekoliko primjeraka zemljovida.