Černobil - biljke prkose radijaciji

Srijeda, 15. prosinca 2010. u 08:46 sati

Atomska energija, često se i neopravdano poistovjećuje s rušilačkom snagom atomskih bombi što u javnosti istovremeno podiže tenzije i odbacivanje svega s primjesom "atomski". No nije sve tako crno i negativno. Neka od posljednjih istraživanja utjecaja nekontroliranih atomskih procesa na okoliš objavljena u dvomjesečniku ACS Environmental Science and Technology ukazuju kako se biljke i životinje pa i čovjek znatno bolje, brže i bezbolnije prilagođavaju povišenom stupnju radijacije nego što se to obično misli. Uostalom, na zgarištu Hirošime i Nagasakija danas stoje velebni gradovi s stotinama tisuća ljudi i ekosustavom uz znatno manje posljedice od percepcije javnosti.


Grad u neposrednoj blizini Černobila danas zjapi sablasno prazan

Dana 26. travnja 1986. jedan od pet reaktora u Černobilskoj atomskoj elektrani (Ukrajina) oteo se kontroli i prouzročio havariju. Izbačene su poveće količine radioaktivnog materijala koje su vjetrovi odnijeli diljem ex SSSR-a i Europe. Uništeni reaktor obavijen je betonskim oklopom, a preostala četiri reaktora desetljećima kasnije još su uvijek radili i proizvodili električnu energiju.


Oprema korištena u sanaciji elektrane više se ne koristi

Danas znanstvenici postaju svjesni kako se biljni i životinjski svijet uokolo Černobilske elektrane razvija i živi normalno usprkos povišenoj radijaciji. Martin Hajduch, voditelj međunarodnog tima istraživača kaže kako su otkrili neobjašnjivu sposobnost prilagodbe ekosustava na kontaminirano okružje, praktično bez devijacija u rastu i evoluciji. Uočljive su promjene kemijskih procesa u biljkama no one rezultiraju otpornošću na radijaciju! Sam mehanizam zašto i kako i dalje ostaje zagonetka. Tek 5% populacije flore i faune ukazuje na neke promjene, no većina njih zapravo je stekla svojevrsni brzi imunitet prema povišenim dozama radijacije.


Život na drugim svjetovima biti će borba s radijacijom

Vojna istraživanja također ukazuju na mogućnost "nastavka života" i nakon eksplozija atomskih bombi, koje su prava dječja igračka naspram ma koje vrste i intenziteta havarija na atomskim elektranama. Istraživanja kod Černobila nastavljaju se i dalje, i ma koliko čudno izgledalo rezultati će se obilato koristiti i upotrijebiti prilikom planiranja i gradnje ljudskih nastambi na drugim nebeskim tijelima.


Biljke su žilavije nego što smo to mislili

Na Mjesecu praktično ne postoji nikakva zaštita od ubitačnog svemirskog zračenja kakvu nam podaruje atmosfera i magnetsko polje Zemlje. Ipak, riječ je o još uvijek neistraženom području interakcije atomske energije, zračenja, uzroka i posljedica te je oprez, čak i veći nego što treba, dobrodošla početna pretpostavka. Neki od nas putovati će ili već jesu avionskim interkontinentalnim rutama. Za desetak ili više sati leta svaki putnik primi veću dozu prirodne radijacije nego stanovnik naše zemlje za vrijeme Černobilskog incidenta.