Astronomski časopisi - nekada i sada

Utorak, 19. rujna 2006. u 22:19 sati

Evo, došao je i taj trenutak da prvi puta u rukama držim Astronomiju (broj 21), časopis o kojemu sam po raznim forumima i USENET grupama čitao samo lijepe riječi. I stvarno, definitivno najkvalitetniji astronomski časopis na ovim prostorima, do kojega je nevjerojatno teško doći. I sve me to ponukalo da se osvrnem na cijelu situaciju u Hrvatskoj, što se tiče ponude astronomskih časopisa i njihove kvalitete kao i potražnje. Situacija kod nas nije baš tako sjajna kakva je bila nekada.

"Čovjek i svemir" bio je broj jedan što se tiče takvih tiskovina. Zatim, tu je bila i "Galaksija", možda je se netko još i sjeća. Imala je i drugih sadržaja osim astronomije, no bila je popularna. Postojao je i stručniji časopis "Vasiona", pola pisan latinicom, pola ćirilicom, relativno nepoznat u našim krajevima. I to je u glavnom bilo to. Nije bilo Interneta, novosti iz astronomije smo saznavali uglavnom iz novina, spomenutih časopisa, TV-a i radija, a oni malo "potkovaniji" išli su po seminarima i kojekakvim predavanjima, i kasnije to prenosili "s koljena na koljeno".

Danas je situacija sasvim drugačija. Imamo Internet, imamo satelitske prijamnike, informacije su u neprestanom distribuiranju svim mogućim prijenosnim sredstvima. A, imamo i časopise. Još uvijek. No, tu se situacija (za neke) uopće nije promijenila. Na žalost. Neki su prestali izlaziti, neki izlaze ali kao da i ne izlaze, pojavili su se i novi, a neke možemo skinuti s weba i ne moramo ih listati slušajući šuškanje papira. No, jedan se od njih posebno istakao i zauzeo mjesto vodećeg astronomskog časopisa.

Riječ je o već spomenutoj Astronomiji. U njemu zaista ima toliko toga za pročitati da ne znam od kuda da krenem. No najbolje je da krenem ispočetka. Cijeli je otisnut na kvalitetnom sjajnom papiru s tvrđim koricama, A4 formata. Uvez nije lijepljen nego je onaj "zaklamani" pa se ne treba bojati da će se listovi početi odvajati ili da će se raspadati. Od korica do korica ima šezdeset stranica prepunih kvalitetnih fotografija, slika, ilustracija i tekstova. Prva tri lista posvećena su astronomskim vijestima s raznih strana svijeta. Idućih nekoliko stranica donose recenziju događanja na Astronomskom kampu "Letenka 2006". Inače, na Astronomskom kampu na Letenki sudjeluju i astronomi iz Hrvatske.


Nikola Tesla

Jedna od tema broja posvećena je Nikoli Tesli, njegovu životu, djelu i stopedesetoj godišnjici njegova rođenja. Zatim tu je i intervju s prof. John P.  Wefel, profesorom fizike na Louisiana State University Physics & Astronomy. Na iduća dva lista možete pročitati o ESA-inu svemirskom centru Noordwijk te kratki intervju s Jeffom Chancellor iz NASA Johnson Space Center, Houston, Texas. Slijedi dio koji sadrži korisne podatke za praktična promatranja, dakle, za sve koji žele znati kada će se i što moći pogledati na noćnome nebu. Tu spada opis jesenskoga neba s fotografijama zanimljivijih Messierovih i NGC objekata. Rubrika "Šta da gledam" donosi položaje planeta, kalendar s mjesečevim fazama za rujan i listopad kao i popis nebeskih događanja za ta dva mjeseca.

U sredini časopisa nalazi se crno bijeli dodatak na tvrđem mat papiru, "NOVA-fanzin ljubitelja naučne fantastike, nauke i tehnologije" s raznim zanimljivostima poput opisa igara, najava filmova, SF priče, opisa knjiga i slično… Odmah iza njega, nalazi se i kolor poster "Novi Sunčev sistem", a iza njega je karta neba sa sličicama, ilustracijama i zanimljivostima za promatranje. Idućih nekoliko stranica posvećene su arheoastronomiji i otkriću zagonetnog brončanog mehanizma u moru kod otoka Antikitera, zatim supernovoj SN1006 i još jednom intervjuu. Za one koje zanima astrobiologija, mogu pročitati na idućih nekoliko stranica, o životu na Marsu i mogućnostima teraformiranja Marsa.


Galileov teleskop

Slijedi opis astronomskih instrumenata, odnosno, opis pet najslavnijih teleskopa u povijesti, zatim praktična astronomija i savjeti kako čistiti optiku dvogleda te stranice posvećene astrofotografiji i snimanju maglica, zvjezdanih jata i galaktika. Tekst je napisao Marino Fonović, poznati hrvatski promatrač promjenjivih zvijezda, astrofotograf i popularizator znanosti.

Zatim slijede stranice o kozmonautici i ruskom raketoplanu budućnosti. Pri kraju se nalazi zabavni dio sa pitalicama, astronomskim zanimljivostima, svemirskim rekordima, događajima iz povijesti te opisom onoga što se može golim okom vidjeti na nebu. I na kraju možete pročitati otkuda se pojavio pojam "mali zeleni".

I što reći za kraj? Moj subjektivni dojam je vrlo pozitivan. Astronomiju ne želim uspoređivati s časopisima svjetskoga "kalibra" jer smatram da bi to bilo pomalo neprimjereno. Mogu ju usporediti s onim časopisima koji su primjereniji situaciji u kojoj se nalazimo. Za one koji do sada nisu čuli za Astronomiju, riječ je o časopisu iz Srbije koji je pisan na srpskom jeziku, a kao takav će biti jasan i hrvatskim čitateljima. Iza njega stoje ljudi koji su vam sigurno poznati sa web stranice Astronomskog magazina gdje možete pročitati puno zanimljivih tekstova iz svijeta astronomije i astronautike.

Dakle, radi se o ljudima koji znaju svoj posao i zaljubljenici su u ono što rade. Naravno, među njima ćete pronaći i dosta hrvatskih astronoma i njihovih tekstova, fotografija i radova, pa vam savjetujem da svratite tamo i pogledate čime se bave. Trenutno u Hrvatskoj nema časopisa koji bi se mogao mjeriti s Astronomijom i zato je velika šteta što ju ne možemo kupiti na našim prodajnim mjestima novina, nego se moramo snalaziti preko prijatelja i poznanika. Na stranicama Astronomskog magazina nema ništa konkretno o pretplati izvan Srbije, a na moj upit osobi zaduženoj za taj dio, nikada nisam dobio odgovor. No, nije sve tako crno i sve koje zanima pretplata na Astronomiju, uključite se u naš AstroForum i pokušat ćemo vam pomoći oko toga. Trenutno su dobavljivi svi brojevi Astronomije osim prvoga broja koji je rasprodan.

Ovoga časa, u Hrvatskoj izlazi "Čovjek i svemir" časopis Zagrebačke Zvjezdarnice, časopis koji ima dugu tradiciju, no na žalost, kako se čini nitko ga više ne shvaća ozbiljno i mnogi ga kupuju više iz navike nego zato što je "toliko dobar". Distribuira se uglavnom putem pretplate u školama. Po mojem mišljenju, vrijeme ga je davno pregazilo i morat će se iz temelja mijenjati politika uređivanja i svega ostaloga, pa da se vrati u ozbiljnu igru. Životari i preživljava na starim i već smežuranim lovorikama kojima je bio nekada obasipan. Vremena su se davno promijenila i to su izgleda shvatili svi, osim ljudi odgovornih za katastrofu u kojoj se nalazi nekada popularni "ČIS". Astronomija im je svijetli primjer kako jedan astronomski časopis treba izgledati.

Zatim, tu je i riječki "Polaris" kojega od 1998. godine izdaje Akademsko Astronomsko Društvo - Rijeka. Zanimljivi časopis koji je djelo ruku ljudi koji većinom nisu profesionalci. Naravno, ne može se mjeriti s Astronomijom, no svakako vam preporučujem da ga pročitate ako imate prilike doći do njega. Definitivno ima potencijala.

I kao zanimljivost, tu je M111, prvi hrvatski elektronički časopis za astronomiju, kojega izdaje Astronomska udruga Vidulini. Možete ga potpuno besplatno skinuti s web stranica M111. Uređuju ga i stvaraju mladi ljudi koji se koriste blagodatima doba u kojemu živimo, dakle Internetom i računalima, svojim znanjem, i na taj način proizvode časopis koji je dostupan baš svima, bez obzira na kojem se dijelu svijeta nalazili, potpuno besplatno i ništa manje zanimljivo.

I to je u glavnom sve. Neki će možda reći da nam specijalizirani časopisi takvoga formata nisu niti potrebni jer sve novosti možemo naći na Internetu. Istina, no za takve se časopisi, kao i knjige, ne tiskaju. Zaključak koji se nameće je, tražite li zaista pravi kvalitetan astronomski časopis, uzmite Astronomiju. Nećete pogriješiti. Kao dopunu, čitajte i naše časopise, saznat ćete puno o događanjima u domaćim astronomskim društvima i udrugama, radovima i aktivnostima domaćih astronoma. Za one koji žele biti u vrhu astronomske i svjetske znanosti, uvijek ostaju publikacije i stručne tiskovine koje izlaze u neusporedivo većem tiražu, plaćaju se u "tvrdoj" valuti i tiskaju "preko bare" ili tamo negdje... No, to više nije tema ovoga članka.

Nadopuna - 21.09.2006. u 15:57

Marino Tumpić dao je svoj prilog ovoj temi i prisjetio se još nekih tiskovina koje sam ja zaboravio ili nisam ni znao za njih. Pa tako u izdanju Zagrebačke Zvjezdarnice imamo i bilten Bolid koji izlazi 4 puta godišnje. Ovo 4 puta godišnje ne shvatiti kao četiri broja nego kao jedan ili dva, a tek u rijetkim godinama tri ili više brojeva, koji se ponekada tiskaju i kao samo jedan broj na kojem piše; trobroj 89, 90, 91 sa istim brojem stranica kao da se radi o jednom broju. (Zanimljiva statistika za istu svotu novca... op.a.) Ono što je vrijedno, jedan od brojeva obvezno donosi astronomske efemeride, a zna biti i ne loših tematskih brojeva, nekada čak i pravih malih knjiga. Šteta da je bilten zapravo praktički nepoznat, tiraža je minimalna (200-300 brojeva). Godišnjak se može dobiti i na CD-u, što olakšava rad s podacima.

Zatim, Astroamater, časopis iz Muminovićeva zlatnog doba ex yu astronomije, izdavao UAD Sarajevo, četiri broja godišnje sredinom osamdesetih godina prošlog stoljeća, danas ga više nema, bilo je zanimljivih tekstova.

Astronom, časopis Društva astronoma amatera Split, također iz osamdesetih, nema ga više.

Vasiona, 4+1 godišnje, efemeride + časopis, izlazio sve do prije godinu dana, kada se najavljivalo da će doživjeti redizajn i kvalitativni skok što se još nije dogodilo. Dio časopisa je nepotrebno bio korišten za administrativne gluposti poput troškovnika za wc na opservatoriju, međutim dio časopisa je bio posvećen zaista dobrim člancima, stručnim čak, iz astronomije.

Nadopuna - 15.11.2007. u 21:17

Davor Lacković prisjetio se na AstroForumu još jednog zanimljivog časopisa: Prelistavajući stranice Zvjezdarnice naišao sam na lijep  Danijelov osvrt "Astronomski časopisi – nekada i sada" gdje mi je za oko zapeo jedan zanimljiv detalj.  U povijesnom pregledu astronomskih časopisa na ovim prostorima   zamijetio sam da je izostavljen  jedan časopis, da li previdom ili je uistinu zaboravljen, a koji je bio preteča proslavljenoj Galaksiji.

Ovaj mjesečnik u izdanju "Duge" startao je 1. siječnja 1969. godine, u samo praskozorje iskrcavanja  na Mjesec i trajao kratko, kao kometa, do početka sedamdesetih. Prigodnog imena "Kosmoplov" i malo nespretnog pojašnjenja "magazin za kozmonautiku i naučnu fantastiku" časopis je bio sve samo ne žuti tisak. Tiskan u A5 formatu  na čak i do 80 (!) stranica sadržavao je pregršt feljtona pisanih na stručno konzekventnom nivou, a opet bez gubitka zanimljivosti. Autori članaka  bili su sve redom astrofizičari, matematičari i inženjeri kozmonautike, uglavnom  iz stare ruske škole. Časopis se nije ograničavao samo na kozmonautiku, tu je bilo zanimljivih napisa iz astronomije, kozmologije, astromedicine, informatike(!), nuklearne fizike i znanosti općenito. Zatim intervjui s vodećim svjetskim znanstvenicima iz područja astronomije, male zanimljivosti, mala enciklopedija, pitanja čitalaca... Zanimljivo je da se dosta pažnje posvetilo temi o vanzemaljskim civilizacijama. Prije pojave raznoraznih ufologa,  stručnjaci izuzetno uzbudljivo uz snažnu argumentaciju i logičku dovitljivost progovaraju o raznim aspektima mogućeg života u svemiru.

Za ljubitelje SF-a tu su i obavezne priče, Clarkea, Asimova i ostalih doajena znanstvene fantastike.

I sada šećer za kraj. U desetak nastavaka pisanih rukom ondašnje TV-kviz  zvijezde iz područja astronautike i astronomije Gorana Hudeca, prikazan je detaljan plan izrade teleskopa. Kako izraditi alate za brušenje stakla, brusiti, polirati, kolimirati, rezati sekundarno zrcalo, te izraditi paralaktički stalak iz vodovodnih cijevi pravo je bilo majstorstvo šezdesetih godina!

Iako je Galaksija po stilskoj dotjeranosti, kolor fotografijama i modernom pristupu bila neusporediva s Kosmoplovom, meni osobno stariji prethodnik ostaje temeljni uzor kako treba izgledati znanstveno popularni časopis.

Veliko mi je zadovoljstvo što imam sreću posjedovati skoro sve primjerke Kosmoplova.