Vulkani na Veneri

Venera je prekrivena stotinama vulkanskih grotla, no pitanje je da li je dio njih još uvijek aktivan ili ne. Aktivni vulkanizam na Veneri još uvijek nije dokazan.

Lijevo je snimak Venere kako su ju vidjele svemirske letjelice, a desno je radarski snimak Venerine površine.
Članak
0Komentari
Broj otvaranja1882

Ispitivanja sastava visokih slojeva Venerine atmosfere robotičkim letjelicama u njezinoj orbiti, te objedinjavanjem podataka prikupljenim u periodu 1978-1996. godine (Pioneer Venus, NASA) odnosno 2006-2012. godine (Venus Express, ESA) ukazuju na aktivni vulkanizam Zemljina "sestrinskog" planeta. Raznolika koncentracija sumpor dioksida (SO2) uočena je u različitim vremenskim intervalima. Poznato je kako se ovaj kemijski spoj javlja kao posljedica vulkanskih erupcija. Svojevrsni je to i "lakmus-papir" izvjesnog vulkanizma na Veneri, s obzirom da se prilikom erupcija vulkana ovaj spoj izbacuje u atmosferu te ga senzori letjelica mogu detektirati.


Umjetnički prikaz Venerinih vulkana.
S druge strane, pod djelovanjem Sunčevih zraka, molekule sumpor dioksida se razgrađuju u svega nekoliko dana te je moguće zabilježiti odstupanja u koncentraciji. Aktivni vulkanizam na Veneri još uvijek nije dokazan, no i nedavni rezultati snimanja Venerine površine u različitim dijelovima elektromagnetskog spektra, pokazali su na postojanje lave uokolo većeg broja vulkana koja je nastala nedavno. Venera je inače prekrivena stotinama vulkanskih grotla, no pitanje je da li je dio njih još uvijek aktivan ili ne.

Dr. Emmanuel Marcq iz Laboratoire Atmospheres, Milieux, Observations Spatiales, Francuska, sa svojim je timom objavio znanstveni rad u časopisu Nature Geoscience u kojem pojašnjava dobijene rezultate; "Ozbiljne naznake za aktivni vulkanizam na Veneri postoje. Još uvijek ne možemo eksplicitno reći ima li tamo danas aktivnih vulkana ili su dobiveni rezultati očitanja sa letjelica rezultat procesa u Venerinoj super-rotirajućoj atmosferi. Daljnja istraživanja približiti će nas eksplicitnom odgovornu na ovo pitanje." Venera se naime oko svoje osi okrene jednom u 243 zemaljska dana no njezina atmosfera rotira znatno brže, u svega četiri zemaljska dana. Dr Marcq smatra kako je vjerojatno postojanje nekoliko danas aktivnih vulkana na Veneri.
Dozu skepticizma prema vulkanizmu "temeljenom" na koncentraciji sumpor dioksida u atmosferi daje i (možda sasvim slučajna) podudarnost izmjerenih vrijednosti Pioneer Venusa i Venus Expressa koja se ciklički podudara u desetgodišnjem razdoblju. Možda slučajnost, možda ne, u svakom slučaju svijet na čijoj površini naše najbolje tehničke tvorevine mogu izdržati tek nekoliko desetaka minuta postaje sve zanimljiviji. U tom smislu očekuju nas i nove robotičke misije koje će orbitirati oko Venere, položiti sonde u njezinu atmosferu, spustiti landere ali i rovere na njezino tlo. S njima će zasigurno krenuti i uređaji za detekciju života temeljenog na nekim nama potpuno "neprijateljskim" kemijskim spojevima.

Bez komentara
Želiš komentirati? Klikni!