Prva aktivnost AD Lepoglava

Prvo predavanje i promatranje u AD Lepoglava održali smo u subotu 14. siječnja 2012. s početkom u 17 sati u prostorijama Doma kulture (TKIC) Lepoglava. Tema predavanja bila je "Uvod u astronomiju", a objekt promatranja Jupiter. Neposredno prije predavanja u predavaoni je bilo 15-ak ljudi uključujući članove društva. Otprilike koliko sam i očekivao. Kad sam htio započeti s predavanjem u prostoriju je stiglo još naših dragih sugrađana. Nakon predavanje rekli su mi da nas je sveukupno bilo 33. To je nadmašilo moja, ali i očekivanja svih članova društva.

Astronomsko društvo Lepoglava formalno je počelo postojati 14. listopada 2011. godine kada je i upisano u registar udruga RH. Članovi osnivači: Kristijan Šamec - predsjednik, Valent Sekol - dopredsjednik, Marko Možar - tajnik, Marko Rožmarić - član, Ivan Golub - član, Siniša Kišiček - član. Do sada je održano nekoliko sastanaka te napravljen plan aktivnosti za 2012. godinu. Redoviti sastanci održavaju se svake druge nedjelje u Domu kulture (TKIC) u Lepoglavi s početkom u 17:00 sati. Adresa astronomskog društva je: AD Lepoglava, Antuna Mihanovića 3, 42250 Lepoglava, e-mail: adlepoglava@gmail.com

Na predavanju smo govorili što je to astronomija, tko su prvi astronomi, u što su vjerovali. Velikim boldanim slovima odvojili smo astronomiju od astrologije. Bilo je priče o Ptolemejevom geocentričnom sustavu, o deferentima i epiciklima. Pošto smo pričali o geocentričnom sustavu morali smo i spomenuti Kopernikov heliocentrični sustav. Pa malo o Kepleru i njegovim zakonima o gibanju planeta. Zatim je na red došao Galileo kao čovjek koji je prvi teleskopom promatrao nebo te Newton koji je potkrijepio Kopernikove i Keplerove teorije o heliocentričnom sustavu.Pričali smo malo i o prvim teleskopima koje su Galileo i Newton koristili. Zatim smo stigli do gibanja Zemlje i Mjeseca i što se sve može desiti na njihovom putu. Malo objasnili što su, kako nastaju te kakve mogu biti pomrčine Sunca i Mjeseca. Zašto Mjesec poprima crvenu boju i slično. Za kraj predavanja ostavili smo optičke instrumente, rekli par riječi o njima i ostavili ih za uvod u sljedeće predavanje koje planiramo održati u veljači. Bilo je i nekoliko pitanja na koja smo uspješno odgovorili. Predavanje je trajalo oko pola sata i po završetku smo se uputili na košarkaško igralište koje se nalazi iza Doma kulture gdje smo predvidjeli postavljanje naših teleskopa.Nebo je bilo odlično, bez ijednog oblačka. Ja sam postavio svog Bressera i brzo nanišanio Jupiter, a Marko Rožmarić (a.k.a. F4ilure) postavio svoja dva Dobsona 200/1000 i 130/650. Većim je upravljao Valent Sekol i pokazivao ljudima Veneru dok još nije zašla, a zatim se prebacio na Jupiter. Manjim Dobsonom Marko je pokazivao Jupiter. Kasnije smo gledali i galaksiju M31 te M110, a neki su M31 pokušavali naći i dalekozorom, ali bez uspjeha. Bilo je tu i mnoštvo pitanja tipa "koliko je to povećanje kojim sad gledamo, koliko je maksimalno povećanje teleskopa, kako se računa, kako se teleskopom vidi Mjesec, da li možemo sad gledati Mars, a se vide Saturnovi prsteni"...

Valent je pokazivao i jedan otvoreni zvjezdani skup (ne sjećam se koji), zatim pratioca Sjevernjače koji je bio na samom spajku 200-tke. Djeca su se igrala sa 130/650 i tražila sama po nebu objekte, a onima najmlađima su najzanimljiviji bili zeleni laseri. Gledali smo i M81 te M82. Ljudi su polako počeli odlaziti, a s njihovim odlaskom dolazili su oblaci. Za kraj smo pogledali M42 kroz krošnje drveća. Oko 19:30 smo završili pošto su se oblaci navukli i prekrili cijelo nebo, a ljudi otišli kućama.

Što se mene tiče bilo je odlično. Odaziv je bio više nego dobar i nadam se da će i na sljedećem predavanju biti barem isti, ako ne i veći broj ljudi. Po razgovoru s ljudima sam shvatio da su bili zadovoljni onime što su vidjeli / čuli.