Recesija zahvatila i misije na Mars

Recesijsko kresanje NASA-ina proračuna izbacilo je iz igre Marsove orbitere, landere i rovere koji su bilo samostalno, bilo u suradnji s Europljanima bili planirani do kraja desetljeća. U tom svjetlu jasno je kako Europa ne može samostalno provesti složene (čitaj skupe) misije k crvenom planetu. Uzevši u obzir i nedavni neuspjeh ruske misije Phobos-Grunt, Zemljani su osuđeni na desetljeće stagnacije istraživačkih misija na Mars. Doduše, u ovom trenutku k Marsu leti rover Curiosity od kojega se očekuju veliki znanstveni rezultati, no tračak opreza u uspjeh ove misije predstavlja potpuno novi sustav amarsiranja koji će se sada po prvi puta iskušati u praksi! Istina je i da rover Opportunity još uvijek radi i istražuje Marsovo tlo, no samo je pitanje vremena kada će taj robot otkazati (sjetimo se da je njegov radni vijek bio tri mjeseca, a danas je taj normativ prijeđen za više od trideset puta!). U Marsovoj orbiti nekoliko je letjelica no i njima je radni vijek istekao ili će se to uskoro dogoditi. Financijska kriza diljem svijeta uzima tako danak i u svemirskim istraživanjima. Gotovo je nestvarno da jedan ili dva nevidljiva strateška bombardera koštaju znatno više i od najsloženijih međuplanetarnih letjelica... Što reći?

Nadajmo se da će se nešto promijeniti. Možda se (zasad) nespojiva suradnja amerikanaca, rusa, europljana i kineza pokaže kao nenadano dobro svjetlo u mraku koji nam po svemu sudeći predstoji u robotičkoj astronautici ovog desetljeća, ali i dalje. Možda se privatni sektor dovoljno razvije pa projekti i letjelice uskrsnu iz računalnih ekrana. Ipak, za sve to treba vremena, a čini se kako ga je za Mars, ali i ostale svjetove, sve manje i manje. Autor teksta, osamdesetih je, kao dijete, bio siguran kako će vidjeti slijetanje ljudi na Mars, to je bilo praktički neupitno. Danas je skoro pa sigurno kako taj čin moja generacija neće doživjeti, zapravo biti će čudo ako se u narednih par desetljeća spustimo ponovo i na Mjesec. Uostalom, što ćemo tamo? Hladno je ili prevruće, negostoljubivo, beživotno, besmisleno je istraživati i osvajati nove svjetove?!? Morate priznati da je puno važnije (čitaj isplativije) ulupati nekoliko stotina milijardi eura ili dolara u - Grčku na primjer. Zar ne? Zamislite samo što bi se i koliko međuplanetarnih misija moglo odraditi za 1/100 dio tih sredstava koji će ionako postojati samo kao digitalni zapis na računalima. Naime, novac je odavno prestao biti vrijedan papir, čak i najveći apoeni vrijede samo troška boje i papira. Zbog toga je Mars na čekanju...